Integralni tekst sadrži tekst Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 25/04), koji je stupio na snagu 1.6.2004. godine, Zakona o izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 93/05), koji je stupio na snagu 7.1.2006. godine i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 15/08) proglašenog Odlukom Visokog predstavnika od 15.6.2007. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 48/07), koji je stupio na snagu 3.7.2007. godine.

Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom službene upotrebe ne može pozivati.

ZAKON O VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU BOSNE I HERCEGOVINE – INTEGRALNI TEKST

POGLAVLJE I – OPĆE ODREDBE

Član 1. 
Osnivanje

(1) Ovim zakonom osniva se Visoko sudsko i tužilačko vijeće i regulira: njegov rad, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja i uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje sudija i tužilaca, disciplinska odgovornost sudija i tužilaca, privremeno udaljenje sudija i tužilaca od vršenja dužnosti, nespojivost dužnosti sudija i tužilaca sa drugim funkcijama, prestanak mandata sudija i tužilaca i druga pitanja u vezi sa radom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (u daljem tekstu: “Vijeće”).

(2) Vijeće je samostalan organ Bosne i Hercegovine i ima svojstvo pravnog lica.

(3) Na Vijeće se ne primjenjuju odredbe Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 5/03 i 42/03) i Zakona o upravi Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 32/02).

Član 2. 
Finansiranje Vijeća

Vijeće se finansira iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

Član 3. 
Nezavisni i samostalni organ 

(1) Vijeće kao nezavisni i samostalni organ ima zadatak da osigura nezavisno,
nepristrasno i profesionalno pravosuđe, kako je propisano u članu 17. ovog zakona.

(2) Vijeće ima pečat, koji sadrži njegov naziv, te naziv i grb Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o pečatu institucija Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 12/98 i 14/03).

POGLAVLJE II – ČLANOVI I ORGANIZACIJA VIJEĆA 

Član 4. 
Članstvo

(1) Vijeće čini petnaest (15) članova:

(a) jedan (1) član koji je sudija Suda Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije tog suda;
(b) jedan (1) član koji je tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva;
(c) jedan (1) član koji je sudija Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije tog suda;
(d) jedan (1) član koji je tužilac Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva;
(e) jedan (1) član koji je sudija Vrhovnog suda Republike Srpske, kojeg biraju sudije tog suda;
(f) jedan (1) član koji je tužilac Republičkog tužilaštva Republike Srpske, kojeg biraju tužioci tog tužilaštva;
(g) jedan (1) član koji je sudija kantonalnog ili općinskog suda iz Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju sudije kantonalnih i općinskih sudova iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim glasanjem koje organizira predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine;
(h) jedan (1) član koji je tužilac kantonalnog tužilaštva iz Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg biraju kantonalni tužioci iz Federacije Bosne i Hercegovine pismenim glasanjem koje organizira glavni tužilac Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine;
(i) jedan (1) član koji je sudija okružnog ili osnovnog suda iz Republike Srpske, kojeg biraju sudije okružnih i osnovnih sudova Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizira predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske;
(j) jedan (1) član koji je tužilac okružnog tužilaštva iz Republike Srpske, kojeg biraju okružni tužioci Republike Srpske pismenim glasanjem koje organizira glavni tužilac Republičkog tužilaštva Republike Srpske;
(k) jedan (1) član koji je sudija ili tužilac kojeg bira Pravosudna komisija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine;
(l) jedan (1) član koji je advokat kojeg bira Advokatska komora Federacije Bosne i Hercegovine;
(m) jedan (1) član koji je advokat kojeg bira Advokatska komora Republike Srpske;
(n) jedan (1) član, kojeg bira Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Herecgovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; i
(o) jedan (1) član, kojeg bira Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog ministra pravde Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

(2) Članovi Vijeća su osobe visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti, poznate po djelotvornosti, stručnosti i profesionalnoj nepristrasnosti.
(3) Članovi Vijeća su nezavisni i nepristrasni u obavljanju svojih dužnosti.

(4) Sastav Vijeća, u pravilu, odražava sastav naroda Bosne i Hercegovine i spolnu zastupljenost u Bosni i Hercegovini. Pravilnik Vijeća reguliše postupke koji su neophodni da bi se osiguralo poštovanje važećih odredbi Ustava i zakona Bosne i Hercegovine koji regulišu ovo pitanje.

(5) Ukoliko u kontekstu nije drugačije naznačeno, odredbe u ovom zakonu koje se odnose na sudije i tužioce tumačit će se tako da uključe sudije, tužioce, predsjednike sudova, glavne tužioce i zamjenike glavnih tužilaca.

(6) Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine saziva prvu sjednicu Vijeća najkasnije u roku od 15 dana nakon što se izabere dovoljan broj članova za postizanje kvoruma iz člana 14. (1) ovog zakona.

Član 5. 
Mandat

(1) Članovi Vijeća imaju mandat od četiri (4) godine i mogu imati najviše dva (2) uzastopna mandata od četiri godine.

(2) Osoba koja je imala dva (2) uzastopna mandata kao član Vijeća ne može ponovo biti izabrana za člana Vijeća prije isteka 4 (četiri) godine od kraja prethodnog mandata.

Član 6. 
Prestanak mandata

(1) Mandat člana Vijeća prestaje:

(a) prestankom funkcije na osnovu koje je član imenovan u Vijeće;
(b) nakon isteka perioda na koji je član izabran ili imenovan;
(c) podnošenjem ostavke;
(d) ako ne obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način;
(e) ako ne ispunjava obaveze koje proističu iz funkcije koju obavlja zbog bolesti ili drugih razloga;
(f) kada počini djelo zbog kojeg ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Vijeću; ili
(g) kada je pravosnažno osuđen za krivično djelo za koje zakon predviđa kaznu zatvora te u tom slučaju mandat automatski prestaje pravosnažnošću osuđujuće presude.

(2) Mandat člana Vijeća ističe u slučaju iz stava 1. tačka (c) ovog člana na dan kada Vijeće primi njegovu pismenu ostavku, a u slučajevima iz stava 1. tač. (d), (e) i (f) ovog člana na dan kada ga Vijeće smijeni sa dužnosti.

(3) Odluku kojom člana smjenjuje s dužnosti iz razloga navedenih u stavu 1. tač. (d), (e) i (f) ovog člana, Vijeće donosi na prijedlog najmanje jedne trećine svojih članova ili na prijedlog disciplinske komisije, dvotrećinskom većinom glasova svih članova koji su prisutni i koji glasaju.
(4) Mandat predsjednika ili potpredsjednika Vijeća može prestati podnošenjem ostavke ili odlukom Vijeća. Podnošenjem ostavke na funkciju predsjednika ili potpredsjednika Vijeća ne prestaje mandat imenovanim kao članovima Vijeća. U slučaju podnošenja ostavke mandat ističe na dan kada Sekretarijat Vijeća primi pismenu ostavku, a u slučaju kada Vijeće donese odluku o prestanku mandata, mandat ističe na dan kada je ta odluka donesena.

Član 7. 
Privremeno udaljenje od vršenja dužnosti 

(1) Član Vijeća se privremeno udaljava od vršenja dužnosti ex lege u sljedećim slučajevima:
(a) ukoliko je privremeno udaljen od vršenja dužnosti na osnovu koje izabran ili imenovan u Vijeće, ili
(b) ukoliko je protiv njega određen pritvor.

(2) U slučajevima privremenog udaljenja od vršenja dužnosti utvrđenog u stavu (1) ovog člana nije potrebna odluka Vijeća. Akt o privremenom udaljenju donosi predsjednik Vijeća, a ako se radi o predsjedniku Vijeća, akt će donijeti jedan od potpredsjednika, što će se precizirati Poslovnikom o radu Vijeća.

(3) Vijeće može privremeno udaljiti od vršenja dužnosti člana:
(a) zbog razloga koji mogu dovesti do prestanka mandata prema članu 6. ovog zakona; ili
(b) zbog okolnosti na osnovu kojih se sudija ili tužilac može privremeno udaljiti od vršenja dužnosti prema članu 77. ovog zakona.

(4) Da bi se izreklo privremeno udaljenje od vršenja dužnosti, u skladu sa stavom (3) ovog člana, potrebna je dvotrećinska većina glasova članova koji su prisutni i glasaju.

Član 8. 
Novi članovi

(1) Vijeće obavještava organ koji je prema članu 4. ovog zakona nadležan za izbor ili imenovanje člana u Vijeće, najmanje tri (3) mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana i traži od toga organa da izabere ili imenuje novog člana u Vijeće.

(2) U slučaju da mandat člana ne prestaje zbog isteka mandata nego iz drugih razloga i da je potrebno izabrati ili imenovati novog člana, Vijeće obavještava organ nadležan za izbor ili imenovanje novog člana. Vijeće obavještava nadležni organ najkasnije u roku od 10 (deset) dana nakon prestanka mandata.

Član 9. 
Odsustvo i naknade

(1) Članovi Vijeća imaju pravo na odsustvo sa svoje službene funkcije kako bi obavljali dužnosti u Vijeću.

(2) Članovi čija se plaća obezbjeđuje iz sredstava budžeta imaju pravo za vrijeme
ovakvog odsustva nastaviti primati plaću i druge naknade od svog poslodavca.

(3) Vijeće isplaćuje članu Vijeća naknadu za opravdane putne troškove (koje čine isključivo dnevnice, troškovi prevoza i troškovi smještaja) nastale u okviru obavljanja njegovih dužnosti u Vijeću. Naknada za troškove uređuje se u propisima navedenim u članu 16. ovog Zakona.

(4) Članovi Vijeća imaju pravo na naknadu za vršenje svojih dužnosti. O tačnoj visini naknada odlučuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Vijeća.

Član 10. 
Nespojivost funkcije i imunitet 

(1) Članovi Vijeća i njegovih komisija, kao ni osoblje Vijeća ne smiju obavljati funkciju niti bilo kakvu dužnost u političkoj partiji, kao ni u udruženjima ili fondacijama povezanim sa političkim partijama. Ove osobe dužne su suzdržati se i od sudjelovanja u aktivnostima političkih partija.

(2) Po preuzimanju dužnosti u Vijeću, član je dužan potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa, na način kako je to propisano Pravilnikom Vijeća.

(3) Članovi Vijeća, te članovi komisija u okviru Vijeća, neće biti građanski odgovorni za mišljenja koja su izrazili ili odluke koje su donijeli u okviru njihovih službenih dužnosti.

Član 11. 
Predsjednik i potpredsjednici Vijeća

(1) Vijeće ima predsjednika i dva (2) potpredsjednika.

(2) Predsjednik i dva potpredsjednika Vijeća biraju se prostom većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju. Mandat predsjednika Vijeća traje četiri (4) godine ili do isteka ili prestanka njegovog mandata iz drugih razloga u skladu sa odredbom člana 6. ovog zakona, zavisno od toga koji od ova dva datuma ranije nastupi.

(3) Predsjednik Vijeća i najviše tri člana Vijeća rade u Vijeću po osnovu punovremenog radnog angažmana.4

(4) Kako bi se postigla ravnopravna zastupljenost naroda, predsjednik i potpredsjednici ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda. Najviše jedan od njih može biti iz reda ostalih.

(5) Predsjednik priprema dnevni red za sjednice Vijeća, saziva sjednice i predsjedava sjednicama Vijeća, te nadzire sveukupan rad Vijeća i Sekretarijata. Predsjednik zastupa i predstavlja Vijeće prema trećim osobama i obavlja druge dužnosti u skladu sa Poslovnikom o radu Vijeća.

(6) Potpredsjednici pomažu predsjedniku u vršenju poslova radi efikasnog i propisnog obavljanja rada Vijeća. Jedan od potpredsjednika, u skladu sa Poslovnikom o radu Vijeća, zamjenjuje predsjednika tokom njegovog odsustva.

Ostale dužnosti potpredsjednika uređuju se Poslovnikom o radu Vijeća.

Član 12. 
Komisije

(1) Vijeće postupa i odlučuje kao jedinstveni organ.

(2) Vijeće može, kako bi svoje zadatake i obaveze utvrđene ovim zakonom ispunjavalo na efikasan način, osnivati komisije u sastavu od najmanje tri (3) člana, većinom sudija i tužilaca, koji su ovlašteni da donose odluke i izvršavaju zadatke u skladu sa Poslovnikom o radu Vijeća. Rad komisija i njihova ovlaštenja uređuju se Poslovnikom o radu.

(3) Prilikom osnivanja komisija i podvijeća u skladu sa ovim zakonom, postupit će se u skladu sa članom 4. stav (4).

(4) Odluke o imenovanju sudija i tužilaca ne mogu se povjeriti komisijama.

Član 13. 
Stručnjaci

(1) Vijeće može odabrati stručnjake koji nisu članovi Vijeća da sudjeluju u radu Vijeća ili komisije koju je osnovalo Vijeće u svojstvu savjetnika. Ti stručnjaci nemaju pravo glasa u rješavanju pitanja o kojim odlučuje Vijeće.

(2) Naknade koje se isplaćuju stručnjacima reguliše Pravilnik Vijeća, a one su uporedive sa naknadama koje se isplaćuju sudskim vještacima.

Član 14. 
Kvorum, glasanje i sastanci

(1) Za kvorum je neophodno prisustvo najmanje jedanaest (11) članova.

(2) Vijeće odlučuje većinom glasova svih članova koji su prisutni i koji glasaju, ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom. U pitanjima o kojima su glasovi podijeljeni, obavlja se glasanje prozivanjem članova, a glas predsjednika ili potpredsjednika u skladu sa odredbama člana 11. (4) je odlučujući.

(3) U slučaju da je član Vijeća prisutan ali se uzdrži od glasanja, smatra se da je glasao kao uzdržan. Uzdržani glasovi se ne uzimaju u obzir prilikom brojanja glasova u skladu sa stavom (2) ovog člana.

(4) Članovi prvostepenih i drugostepenih disciplinskih komisija nemaju pravo biti
uzdržani prilikom glasanja o odlukama koje se odnose na odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti.

Član 15.

Sekretarijat

(1) Stručne, finansijske i administrativne poslove Vijeća obavlja Sekretarijat Vijeća, pod nadzorom predsjednika i dva potpredsjednika Vijeća. U poslove Sekretarijata spada, između ostalog, pružanje administrativne podrške, obavljanje pravnog, finansijskog i drugog istraživanja neophodnog kako bi Vijeće ostvarivalo svoj mandat u skladu sa zakonom, kao i davanje strateških savjeta o pitanjima vezanim za izvršavanje mandata Vijeća. Sekretarijat izrađuje nacrte odluka koje donosi Vijeće, izvršava odluke koje usvaja Vijeće i redovno izvještava Vijeće o svojim aktivnostima. Sekretarijat je nadležan i za izradu prijedloga godišnjeg budžeta i godišnjeg izvještaja Vijeća iz člana 20. ovog Zakona, koje pregledaju predsjednik i dvojica potpredsjednika Vijeća.

(2) Sekretarijat Vijeća ima direktora i zamjenika direktora, koji su odgovorni Vijeću.
Direktora i zamjenika direktora imenuje i razrješava Vijeće u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Mandat direktora i mandat zamjenika direktora ograničen je na period od četiri godine. Izuzetno od odredaba iz druge rečenice stava 2. člana 34. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, mandat direktora i zamjenika direktora može se produžavati svake četiri godine.

(3) Sekretarijat ima uposlenike koji mu omogućavaju efikasno obavljanje zadataka u skladu sa zakonom. Državne službenike u Sekretarijatu imenuje i razrješava komisija u čijem sastavu je član Vijeća kojeg Vijeće izabere, direktor i zamjenik direktora, u skladu sa odredbama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Uposlenike Sekretarijata koji nemaju status državnih službenika imenuje i razrješava komisija u čijem sastavu je član Vijeća kojeg Vijeće izabere, direktor i zamjenik direktora u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine iz oblasti radnih odnosa.

(4) Član 19. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se na popunjavanje upražnjenih mjesta u Sekretarijatu. Sva imenovanja u Sekretarijat regulišu se članom 28. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, dok član 51. stav 2. tog zakona reguliše razrješavanje uposlenika Sekretarijata. Direktor ili osoba koju on ovlasti je uvijek član i član Vijeća kojeg Vijeće izabere su uvijek članovi komisije za izbor pomenute u članu 24. stav 2. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Na prijedlog direktora, Vijeće odlučuje o prirodi i sadržaju javnog konkursa koji se provodi u skladu sa članom 26. stav 1. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.

(5) Direktor je odgovoran za sveukupno obavljanje stručnih, finansijskih i
administrativnih poslova Sekretarijata, za izvršenje budžeta kojeg usvaja Vijeće, kao i za ostale poslove o kojima odluči Vijeće.

(6) Zamjenik direktora je odgovoran za nadzor nad pripremom sjednica Vijeća i nadzor nad izvršenjem odluka Vijeća, kao i za ostale poslove o kojima odluči Vijeće. Zamjenik direktora zamjenjuje direktora u njegovom odsustvu.

(7) Direktor i zamjenik direktora imaju pravo da prisustvuju svim sjednicama Vijeća kao učesnici bez prava glasa i iznesu svoje mišljenje o svim tačkama dnevnog reda. Direktor i zamjenik direktora također mogu predlagati i stavljati tačke na dnevni red.

(8) Vijeće, u dogovoru sa Vijećеm ministara Bosne i Hercegovine, odlučuje o plaćama uposlenika Sekretarijata koji nisu pomenuti u Zakonu o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.

(11) Vijeće može primati sredstva od međunarodnih donatora za operativni budžet Vijeća, kao i za posebne projekte reforme pravosuđa izvan operativnog budžeta Vijeća. Ta sredstva se uplaćuju na poseban račun otvoren kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Sredstva se troše po nalogu direktora Sekretarijata, u skladu s propisima o izvršenju donatorskih sredstava koje donosi Vijeće i u skladu sa uslovima ugovora o donacijama potpisanim sa donatorom.

Član 16. 
Pravilnik

Vijeće usvaja i objavljuje Pravilnik, kao i Poslovnik o radu koji uređuje organizaciju, sistematizaciju radnih mjesta, poslovanje, imenovanje, disciplinske postupke i druga pitanja. Pravilnik se objavljuje u „Službenom glasniku BiH“.

POGLAVLJE III – NADLEŽNOST I OVLAŠTENJA 

Član 17. 
Nadležnost

Vijeće ima sljedeće nadležnosti:

(1) imenuje sudije, uključujući predsjednike sudova, sudije porotnike i dodatne sudije u sve sudove na državnom, entitetskom, kantonalnom, okružnom, osnovnom i općinskom nivou u Bosni i Hercegovini, uključujući Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, sa izuzetkom ustavnih sudova entitetâ Bosne i Hercegovine;

(2) imenuje glavne tužioce, zamjenike glavnog tužioca i tužioce u sva tužilaštva na državnom, entitetskom, kantonalnom i okružnom nivou u Bosni i Hercegovini, uključujući i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine;

(3) daje prijedloge nadležnim organima u vezi sa njihovim predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanjem sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Prilikom izvršavanja svojih nadležnosti iz ovog stava Vijeće, prije davanja prijedloga, traži pismeno mišljenje odgovarajućeg ustavnog suda;

(4) prima pritužbe protiv sudija i tužilaca, vodi disciplinske postupke, utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama, sudijama porotnicima, dodatnim sudijama i tužiocima;

(5) odlučuje o žalbama u disciplinskim postupcima;

(6) odlučuje o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti sudija, sudija porotnika, dodatnih sudija i tužilaca;

(7) nadzire stručno usavršavanje sudija i tužilaca i savjetuje entitetske centre za edukaciju sudija i tužilaca i Pravosudnu komisiju Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u vezi sa usvajanjem programa stručnog usavršavanja sudija i tužilaca;

(8) određuje minimalan obim stručnog usavršavanja koji svaki sudija i tužilac mora ostvariti u toku godine;

(9) određuje početnu obuku za osobe koje su izabrane za sudije ili tužioce i nadzire ostvarivanje takve obuke;

(10) odobrava godišnji izvještaj upravnih odbora entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca i Pravosudne komisije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na početnu obuku i stručno usavršavanje sudija i tužilaca;

(11) odlučuje o pitanjima nespojivosti drugih dužnosti koje sudije i tužioci obavljaju sa dužnostima sudija i tužilaca;

(12) odlučuje o privremenom upućivanju sudija i tužilaca u drugi sud ili tužilaštvo;

(13) odlučuje o odsustvima sudija i tužilaca;

(14) učestvuje, prema vlastitoj ocjeni, u procesu izrade godišnjih budžeta za sudove i tužilaštva;

(15) daje prijedloge, prema vlastitoj ocjeni, u vezi sa godišnjim budžetom predloženim od strane državnih tijela i/ili vlada za sudove i tužilaštva;

(16) daje i iznosi, prema vlastitoj ocjeni, prijedloge za izmjenu budžeta predloženih od strane državnih organa i/ili vlada i/ili Pravosudne komisije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine nadležnim zakonodavnim organima;

(17) prikuplja i analizira izvještaje, kao i potrebne informacije o budžetu i prihodima za sudove i tužilaštva kako bi se obezbijedili statistički podaci za efikasan rad sudova i tužilaštava;

(18) zalaže se za adekvatno i kontinuirano finansiranje sudova i tužilaštava u Bosni i Hercegovini;

(19) učestvuje u izradi nacrta i odobrava Pravilnike o poslovanju za sudove i tužilaštva u Bosni i Hercegovini;

(20) nadgleda i savjetuje sudove i tužilaštva o odgovarajućim i efikasnim tehnikama i postupcima u vezi sa budžetom, upravljanjem i rukovođenjem i inicira edukaciju u tom pogledu;

(21) pokreće, nadgleda i koordinira projekte koji se odnose na poboljšanje pitanja vezanih za upravljanje sudovima i tužilaštvima, uključujući traženje finansijskih sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora;

(22) utvrđuje kriterije za ocjenjivanje rada sudija i tužilaca;

(23) utvrđuje kriterije za rad sudova i tužilaštava i pokreće istrage koje se odnose na postupanje u oblasti uprave ili finansija;

(24) vodi, koordinira i nadgleda korištenje informacione tehnologije u sudovima i tužilaštvima da bi se u tom pogledu postigla i održala uniformnost u sudovima i tužilaštvima u cijeloj zemlji. Sudovi i tužilaštva mogu uvoditi automatizirane sisteme praćenja i registracije predmeta ili slične sisteme uključujući sisteme podrške i pohranjivanja podataka, samo uz prethodno odobrenje Vijeća;

(25) utvrđuje broj sudija, tužilaca i zamjenikâ glavnog tužioca za sudove i tužilaštva iz njegove nadležnosti, nakon konsultacija sa predsjednikom suda ili glavnim tužiocem, tijelom nadležnim za budžet, i nadležnim ministarstvom pravde;

(26) prikuplja informacije i vodi dokumentaciju o profesionalnom statusu sudija i tužilaca, uključujući datum njihovog imenovanja i prestanka funkcije, statističke podatke koji se odnose na njihove radne rezultate, te ostale informacije koje Vijeće smatra bitnim za rad predsjednika sudova, glavnih tužilaca i zamjenika glavnih tužilaca, sudija i tužilaca;

(27) daje mišljenje o pritužbama koje podnese sudija ili tužilac koji smatra da su njegova prava utvrđena ovim ili drugim zakonom, ili njegova nezavisnost, ugroženi;

(28) daje mišljenje o nacrtima zakona, propisa i o važnim pitanjima koja mogu uticati na pravosuđe, pokreće postupak usvajanja zakona i drugih propisa i daje smjernice sudovima i tužilaštvima iz nadležnosti Vijeća;

(29) objavljuje etičke kodekse sudija i tužilaca;

(30) vrši druga ovlaštenja utvrđena ovim ili nekim drugim zakonom.

Član 18. 
Sudovi i tužilaštva

Vijeće ima nadležnosti navedene u članu 17. ovog zakona u odnosu na pravosuđe u Bosni i Hercegovini što obuhvata slijedeće sudove i tužilaštva:

(a) Sud Bosne i Hercegovine;
(b) Tužilaštvo Bosne i Hercegovine;
(c) Ustavni sud Republike Srpske i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, isključivo u skladu sa odredbama člana 17.(3) ovog zakona;
(d) Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine;
(e) Okružne i osnovne sudove u Republici Srpskoj;
(f) Kantonalne i općinske sudove u Federaciji Bosne i Hercegovine;
(g) Republičko tužilaštvo Republike Srpske i Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine;
(h) Okružna tužilaštva u Republici Srpskoj i kantonalna tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine;
(i) Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Član 19. 
Obaveza da se postupi u skladu sa upitom i zahtjevima

(1) Sudovi, tužilaštva i državni organi, kao i sudije, predsjednici sudova, tužioci, glavni tužioci i zamjenici glavnog tužioca, sudije porotnici, dodatne sudije i uposlenici sudova i tužilaštava, dužni su postupiti u skladu sa zahtjevima Vijeća u pogledu davanja informacija, dokumenata i drugog materijala u vezi sa vršenjem nadležnosti Vijeća, te prisustvovati sjednicama u skladu sa zahtjevima Vijeća u vezi sa vršenjem nadležnosti Vijeća.

(2) U mjeri potrebnoj za vršenje nadležnosti prema ovom ili bilo kojem drugom zakonu, Vijeće i njegovi predstavnici imaju pristup svim prostorijama i dokumentaciji sudova i tužilaštava iz člana 18. ovog zakona.

Član 20. 
Godišnji budžet i godišnji izvještaj 

(1) Vijeće usvaja prijedlog godišnjeg budžeta za svoj rad.

(2) Vijeće dostavlja svoj prijedlog godišnjeg budžeta Ministarstvu pravde Bosne i
Hercegovine na vrijeme tako da bi ga taj organ mogao razmotriti. Vijeće ima pravo da prijedlog obrazlaže direktno pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine. Vijeće obavještava entitetska ministarstva pravde o svom prijedlogu budžeta.

(3) Najkasnije do 1. maja svake godine Vijeće priprema godišnji izvještaj u kojem navodi svoje aktivnosti i opisuje stanje u sudstvu i tužilaštvu, uključujući i preporuke za njegovo poboljšanje. Izvještaj se dostavlja Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, skupštinama kantona, Narodnoj skupštini Republike Srpske, državnom i entitetskim ministarstvima pravde i Skupštini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u svrhu informiranja. Izvještaj je dostupan
javnosti.

(4) Na poziv Parlamentarne skupštine ili drugog organa iz prethodnog stava, predsjednik ili drugi ovlašteni predstavnik Vijeća će direktno na sjednici obrazložiti izvještaj i odgovoriti na pitanja poslanika odnosno članova drugog organa. Kroz raspravu o izvještaju i zaključke mogu se dati ocjene, sugestije i prijedlozi koji ne osporavaju samostalnost Vijeća.

POGLAVLJE IV – USLOVI I MANDAT ZA VRŠENJE DUŽNOSTI

Član 21.
Osnovni uvjeti

Osoba mora zadovoljiti slijedeće uslove da bi mogla biti imenovana na dužnost sudije ili tužioca:
(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
(b) da je intelektualno i fizički sposobna da obavlja sudijsku ili tužilačku dužnost;
(c) da ima diplomu pravnog fakulteta iz Bosne i Hercegovine ili Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili nekog drugog pravnog fakulteta, pod uvjetom da je diploma koju je izdao taj pravni fakultet nostrificirana u skladu sa zakonom;
(d) da ima položen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji;
(e) ili, izuzetno od odredbe alineje (d), da ima položen pravosudni ispit u periodu između 6.4.1992. godine i 31.3.2004. godine u nekoj od država koja je ranije bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i da je vršila dužnost sudije ili tužioca u Bosni i Hercegovini u periodu između 6.4.1992. godine i 31.3.2004. godine.

Član 22.
Stručne sposobnosti

Sudije i tužioci su osobe koje se odlikuju profesionalnom nepristrasnošću, visokim moralnim kvalitetima i dokazanim stručnim sposobnostima, te imaju odgovarajuću obuku i stručnu spremu.

Član 23.
Sud Bosne i Hercegovine

(1) Sudije Suda Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, i imenuju se doživotno, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni s funkcije iz razloga utvrđenih zakonom.

(2) Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine je jedan od sudija imenovanih u Sud Bosne i Hercegovine, koji ima dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan.

(3) Izuzetak su sudije Suda Bosne i Hercegovine koji se zateknu na dužnosti na dan stupanja na snagu ovog zakona, a prije imenovanja za sudije ovog suda imali su najmanje petnaest (15) godina iskustva u radu kao docenti ili profesori pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini, koji mogu nastaviti da obavljaju funkciju sudije Suda Bosne i Hercegovine, bez obzira na to imaju li položen pravosudni ispit.

Član 24.
Ustavni sud Republike Srpske i Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine

(1) Nadležnosti koje se odnose na imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske Vijeće izvršava u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske.

(2) Prilikom davanja prijedloga nadležnim organima u vezi sa predlaganjem i izborom sudija Ustavnog suda Republike Srpske i odabirom sudija Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kako je propisano važećim Ustavom, Vijeće u obzir uzima sljedeće kriterije:
(a) godine radnog iskustva koje kandidat ima u radu kao sudija, tužilac, advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita;
(b) akademsko iskustvo i dostignuća kandidata;
(c) ostale informacije koje Vijeće smatra relevantnim za podobnost kandidata da radi kao sudija datog ustavnog suda.

(3) U skladu sa ostalim odredbama ovog stava, Vijeće može predložiti da profesori i docenti pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini iz predmeta Ustavno pravo, Međunarodno pravo, Krivično pravo ili Krivično procesno pravo, Građansko pravo ili Građansko procesno pravo, Upravno pravo, Privredno pravo ili Porodično pravo budu imenovani za sudije ustavnog suda bez položenog pravosudnog ispita, pod uvjetom da imaju najmanje deset (10) godina iskustva u radu kao profesori ili docenti.

(4) Predsjednik ustavnog suda je jedan od sudija imenovanih u ustavni sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog suda.

Član 25.
Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine

(1) Sudije entitetskih vrhovnih sudova moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja s tim da im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

(2) Predsjednik vrhovnog suda je jedan od sudija imenovanih u vrhovni sud, koji
posjeduje dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.

Član 26.
Apelacioni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine

(1) Sudije Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
(2) Predsjednik Apelacionog suda je jedan od sudija imenovanih u Apelacioni sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.

Član 27.
Okružni sudovi u Republici Srpskoj i kantonalni sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine

(1) Sudije okružnih sudova u Republici Srpskoj i kantonalnih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

(2) Predsjednik okružnog odnosno kantonalnog suda je jedan od sudija imenovanih u taj sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovo imenovan.

Član 28.

Osnovni sudovi u Republici Srpskoj i Osnovni sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i općinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine

(1) Sudije osnovnih sudova u Republici Srpskoj, Osnovnog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te općinskih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje tri
(3) godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita.
Sudije se imenuju na mandat neograničenog trajanja s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

(2) Predsjednik osnovnog, odnosno općinskog suda je jedan od sudija imenovanih u taj sud, koji ima dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog suda. Predsjednik se imenuje na mandat od četiri (4) godine i može biti ponovo imenovan.

Član 29.

Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine

(1) Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od šest (6) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

(2) Tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina
iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili u radu na sličnim pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Član 30.

Tužilaštvo Republike Srpske i Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine

(1) Glavni tužilac Republike Srpske, glavni tužilac Federacije Bosne i Hercegovine,
zamjenici glavnog tužioca Republike Srpske i zamjenici glavnog tužioca Federacije Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje osam (8) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, kao i dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od šest (6) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih
zakonom.

(2) Tužioci entitetskih tužilaštava moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Član 31.
Okružna i kantonalna tužilaštva

(1) Okružni i kantonalni glavni tužioci i zamjenici glavnih tužioca moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita.

(2) Okružni i kantonalni glavni tužioci, kao i zamjenici glavnog tužioca moraju imati
dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad ovih tužilaštava. Glavni tužilac i zamjenici glavnog tužioca imenuju se na mandat od pet (5) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

(3) Okružni i kantonalni tužioci moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. Okružni i kantonalni tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Član 32.
Glavni tužilac i tužioci Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine

(1) Glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine moraju imati najmanje pet (5) godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita i dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog tužilaštva.

(2) Glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca imenuju se na mandat od pet (5) godina i mogu biti ponovo imenovani, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

(3) Tužioci Tužilaštva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju imati najmanje tri (3) godine iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita. Tužioci se imenuju na mandat neograničenog trajanja, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu razriješeni dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

Član 33.
Dodatne sudije

(1) Dodatni sudija mora ispunjavati profesionalne uvjete propisane za sudije onog suda u koji se dodatni sudija imenuje.

(2) Sudije i tužioci u penziji mogu biti imenovani na mjesta dodatnih sudija do navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije (72) godine.

Član 34.
Sudije-porotnici – uslovi i mandat

(1) Osoba mora zadovoljavati slijedeće uslove da bi obavljala dužnost sudije-porotnika:

(a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
(b) da ima intelektualne i fizičke sposobnosti za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije;
(c) da u vrijeme prijave na konkurs ima navršenih dvadeset i pet (25) godina života;
(d) da se odlikuje visokim moralnim kvalitetima i profesionalnom nepristrasnošću;
(e) da nije osuđivana za krivično djelo;
(f) da posjeduje uvjerenje da se ne vodi krivični postupak protiv nje; i
(g) da ima mjesto prebivališta na teritoriji suda u koji se imenuje.

(2) Za odlučivanje u predmetima koji se tiču maloljetnika, sudija-porotnik mora imati odgovarajuću stručnu spremu ili iskustvo vezano za maloljetnike.

(3) Sudije-porotnici mogu raditi do navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije godine (72).

(4) Sudija porotnik imenuje se na mandat od osam (8) godina i može se ponovo
imenovati. Mandat može prestati na osnovu ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju i zbog razrješavanja dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.
Sudija-porotnik će i nakon isteka mandata, podnošenja ostavke ili navršene starosne dobi od sedamdeset i dvije (72) godine dovršiti sudjelovanje u predmetu u kojem je započet postupak, ukoliko je to potrebno za donošenje pravilne odluke u tom predmetu.

POGLAVLJE V – IMENOVANJE

Član 35.
Postupak imenovanja

Vijeće svojim Poslovnikom o radu uređuje postupak imenovanja i može zahtijevati korištenje standardnog prijavnog materijala.

Član 36.
Javni konkurs

Javni konkurs za upražnjena mjesta, koji provodi Vijeće, prethodi imenovanju sudija, uključujući i predsjednike sudova, dodatnih sudija, glavnih tužilaca, zamjenikâ glavnog tužioca i tužilaca. Konkurs se objavljuje u cijeloj Bosni i Hercegovini na način koji odredi Vijeće.

Član 37.

Podvijeća za predlaganje kandidata za imenovanje na nivou Bosne i Hercegovine i u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine

(1) Predsjednik Vijeća imenuje podvijeća za predlaganje kandidata za sva upražnjena mjesta u sudovima i tužilaštvima na nivou Bosne i Hercegovine i u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.

(2) Podvijeće za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta na nivou Bosne i Hercegovine sastoji se od najmanje tri (3) člana Vijeća, od kojih je, ako je to moguće, barem jedan (1) sudija ili tužilac s nivoa Bosne i Hercegovine, jedan (1) sudija ili tužilac iz Republike Srpske i jedan (1) sudija ili tužilac iz Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Podvijeće za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine sastoji se od najmanje tri (3) člana Vijeća, od kojih je, ako je to moguće, barem jedan (1) sudija ili tužilac iz Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, jedan (1) sudija ili tužilac s nivoa Bosne i Hercegovine i jedan (1) sudija ili tužilac s entitetskog nivoa.

(4) Podvijeća za predlaganje kandidata, u skladu s Poslovnikom o radu Vijeća, obavljaju razgovor s kandidatima i rangiraju kandidate za upražnjeno mjesto na osnovu sposobnosti, podobnosti i stručnosti, te sačinjenu rang listu kandidata dostavljaju Vijeću koje donosi konačnu odluku o imenovanjima.

Član 38.
Podvijeće za predlaganje kandidata za imenovanje u entitetima

(1) Vijeće ima podvijeća za predlaganje kandidata za imenovanja na sudijska i tužilačka mjesta u entitetima.

(2) Podvijeće za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Republici Srpskoj sastoji se od pet (5) članova Vijeća iz Republike Srpske.

(3) Podvijeće za predlaganje kandidata za sudijska i tužilačka mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine sastoji se od pet (5) članova Vijeća iz Federacije Bosne i Hercegovine.
(4) Entitetska podvijeća za predlaganje kandidata, u skladu sa Poslovnikom o radu Vijeća, imenuju najmanje tri (3) člana Vijeća, koji obavljaju razgovore s kandidatima i rangiraju kandidate za upražnjena mjesta na osnovu sposobnosti, podobnosti i stručnosti.

(5) Na osnovu rang liste koju sačini Komisija za obavljanje razgovora s kandidatima, Entitetsko podvijeće za predlaganje kandidata dostavlja rang listu kandidata Vijeću koje donosi konačnu odluku o svim imenovanjima.

Član 39.
Kvalifikaciono testiranje

(1) Vijeće može uvesti kvalifikaciono testiranje kandidata u pisanoj formi. Testiranjem se provjerava stručnost kandidata u skladu sa kriterijima iz člana 43. ovog zakona, a može obuhvatiti slijedeće oblasti:
(a) Ustavno pravo Bosne i Hercegovine;
(b) Krivično pravo;
(c) Krivično procesno pravo;
(d) Građansko pravo;
(e) Građansko procesno pravo;
(f) Upravno pravo i upravno procesno pravo;
(g) Privredno pravo;
(h) Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i drugi
međunarodni dokumenti, ugovori i sporazumi o ljudskim pravima čija je potpisnica Bosna i Hercegovina;
(i) Etički principi za obavljanje sudijske ili tužilačke dužnosti; i
(j) Druga pitanja bitna za dužnost.

(2) U slučaju da se obavlja pismeno testiranje kandidata, Vijeće će se pobrinuti da osobe koje ocjenjuju test tokom procesa ocjenjivanja ne znaju identitet osobe koja je radila test.

Član 40.
Razgovor sa kandidatima

Nijedna osoba ne može se imenovati na dužnost sudije ili tužioca ukoliko se sa njom ne obavi razgovor.

Član 41.
Mišljenja o kandidatima

Vijeće može tražiti da mu se u pismenoj formi dostave mišljenja o stručnim i drugim kvalifikacijama kandidata.

Član 42.
Prava kandidata

Svaki kandidat ima pravo pregledati svoj prijavni materijal dostavljen Vijeću, koji se tiče njegove prijave, zahtijevati i dobiti obavještenja, pod uslovom da se ne radi o povjerljivim podacima, u vezi sa prijavom i postupkom imenovanja, pregledati i dati svoje komentare na mišljenje o kandidatu koje je dostavljeno Vijeću, i uputiti Vijeću komentare u vezi sa pitanjima koja utiču na prijavu kandidata.

Član 43.
Kriteriji za imenovanje

1) Prilikom donošenja odluke o imenovanju, Vijeće, između ostalih kriterija, uzima u obzir slijedeće kriterije:
a) Stručno znanje, radno iskustvo i radni rezultati;
b) Sposobnost pokazana kroz objavljivanje naučnih radova i druge aktivnosti u struci;
c) Stručna sposobnost zasnovana na dosadašnjim rezultatima u karijeri, uključujući i sudjelovanje u organiziranim oblicima usavršavanja;
d) Radna sposobnost i sposobnost analiziranja pravnih problema;
e) Sposobnost da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje;
f) Komunikativnost;
g) Odnosi sa radnim kolegama, ponašanje van posla, profesionalna nepristrasnost i ugled; i
h) Iskustvo i stručna sprema za rukovodeće poslove, za mjesto predsjednika suda, glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca.

(2) Vijeće primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih. Imenovanja na svim nivoima pravosuđa također treba da imaju za cilj i postizanje jednakosti spolova.

Član 44.
Odluka o imenovanju

(1) Odluka o imenovanju kandidata na dužnost sudije ili tužioca donosi se u skladu sa članom 17. ovog zakona i sadrži obrazloženje u pismenoj formi.

(2) Vijeće može poništiti odluku o imenovanju ako nakon donošenja odluke o
imenovanju, a prije nego što imenovani sudija ili tužilac preuzme dužnost, dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme imenovanja, predstavljali razlog da Vijeće ne donese odluku o imenovanju. Vijeće može, ako to smatra neophodnim, odgoditi datum preuzimanja dužnosti sudije ili tužioca na koga se odnose navedeni podaci, kako bi te podatke moglo na odgovarajući način provjeriti.

(3) Ako Vijeće poništi odluku o imenovanju, na tu će dužnost imenovati drugu osobu iz grupe prijavljenih kandidata, ili će ponovno objaviti konkurs za to upražnjeno mjesto.

Član 45.
Objavljivanje odluke o imenovanju

(1) Vijeće o svojoj odluci o imenovanju obavještava sve kandidate, odgovarajući sud ili tužilaštvo, kao i odgovarajuće ministarstvo pravde.

(2) Vijeće odluku o imenovanju objavljuje u svojim prostorijama na mjestu dostupnom javnosti. Odluka o imenovanju nosi datum objavljivanja u prostorijama Vijeća.
(3) Odluka o imenovanju objavljuje se u „Službenom glasniku BiH“.

Član 46.
Preuzimanje dužnosti

(1) Osoba imenovana na dužnost sudije ili tužioca preuzima dužnost na dan koji odredi Vijeće.

(2) Ako iz razloga koji nisu opravdani imenovana osoba ne preuzme dužnost u vremenskom roku koji odredi Vijeće, Vijeće poništava odluku o imenovanju. Vijeće će na tu dužnost imenovati drugu osobu iz grupe prijavljenih kandidata ili će ponovno objaviti konkurs za to upražnjeno mjesto.

Član 47.
Svečana izjava

(1) Prije preuzimanja dužnosti, sudije i tužioci daju svečanu izjavu koja glasi:
”Izjavljujem da ću obavljati svoju dužnost u skladu sa Ustavom i zakonom, da ću donositi odluke po svom najboljem znanju, savjesno, odgovorno i nepristrasno u cilju provođenja vladavine zakona, i da ću štititi slobode i prava pojedinaca zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine.”

(2) Osoba imenovana na dužnost daje svečanu izjavu usmeno, pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg ovlasti predsjednik Vijeća, te stavljanjem potpisa na izjavu.

Član 48.
Imenovanje dodatnih sudija

(1) Vijeće može privremeno imenovati osobe koje će vršiti dužnost dodatnih sudija, kako bi sudovima pružili pomoć u smanjenju broja zaostalih neriješenih predmeta, ili ako je zbog dužeg odsustva sudije potreban dodatni broj sudija u sudu. Vijeće može imenovati dodatne sudije na zahtjev predsjednika suda, pod uvjetom da se uz zahtjev dostavi dokaz koji ukazuje da postoji potreba za imenovanjem dodatnog sudije, kao i raspoloživa sredstva.

(2) Prije preuzimanja dužnosti, dodatni sudija daje svečanu izjavu u skladu sa članom 46. ovog zakona. Predsjednik Vijeća može ovaj zadatak povjeriti predsjedniku suda u kojem dodatni sudija preuzima dužnost.

Član 49.
Imenovanje sudija-porotnika

(1) Vijeće imenuje sudije-porotnike u sud nakon što od predsjednika suda primi listu predloženih kandidata.

(2) Sudijama-porotnicima pripada naknada za opravdane troškove nastale u toku vršenja njihovih dužnosti i nagrada. Uslove za vršenje dužnosti sudija-porotnika, te visinu naknade i nagrade utvrđuje nadležno ministarstvo pravde nakon konsultacija sa Vijećem.

(3) Prije preuzimanja dužnosti, sudija-porotnik daje svečanu izjavu u skladu sa članom 47. ovog zakona. Predsjednik Vijeća može ovaj zadatak povjeriti predsjedniku suda u kojem sudija porotnik preuzima dužnost.

Član 50.
Upućivanje u drugi sud uz pristanak sudije

(1) Sudije, uključujući dodatne sudije, mogu se uz njihov pristanak uputiti da vrše dužnost sudije u drugi sud istog ili nižeg nivoa:
(a) Na period od najviše šest (6) mjeseci, ako u sudu u koji se sudija privremeno
upućuje nema dovoljan broj sudija;
(b) Na period od najviše dvanaest (12) mjeseci, ako je u sudu u kojem sudija
redovno vrši dužnost sudije privremeno smanjen obim posla;
(c) Na period od najviše dvanaest (12) mjeseci, radi pomoći u otklanjanju zaostalih neriješenih predmeta u sudu u koji se sudija privremeno upućuje;
(d) Na neodređeni period, ako je sudija upućen u drugi sud radi rada na određenom predmetu ili predmetima, jer je, zbog izuzeća sudije u tom sudu, bilo
neophodno privremeno upućivanje sudije iz drugog suda kako bi radio na tom predmetu ili predmetima;
(e) Na neodređeni period, ako se sudija suda u koji se vrši upućivanje nalazi na odsustvu dužeg trajanja.

(2) Sudija se ne može privremeno uputiti u drugi sud više od dva puta uzastopno, osim ako je u međuvremenu vršio dužnost sudije u sudu u koji je imenovan u periodu od najmanje dvanaest (12) mjeseci.

Član 51.
Upućivanje bez pristanka sudije

(1) Sudija se može privremeno uputiti u drugi sud bez njegovog pristanka samo ako su ispunjeni uvjeti iz ovog člana.

(2) Sudija se može bez njegovog pristanka uputiti u drugi sud da vrši dužnost sudije na period od najduže tri (3) mjeseca u slučaju da se takvo upućivanje vrši u svrhu njegovog učestvovanja u radu na pojedinačnom predmetu u sudu u koji se vrši upućivanje, ili u slučaju da nijedan drugi sudija nije pristao na takvo upućivanje.

(3) Sudija se ne može privremeno uputiti u drugi sud bez njegovog pristanka ako je privremeno upućivan u drugi sud u prethodnih dvanaest (12) mjeseci.

Član 52.
Postupak za privremeno upućivanje

Vijeće odlučuje o zahtjevu za privremeno upućivanje u drugi sud u skladu sa čl. 50. i 51. na zahtjev predsjednika suda koji želi da se sudija privremeno uputi u njegov sud. Vijeće obavlja konsultacije sa predsjednikom suda koji je podnio zahtjev, sa sudijom koji se razmatra za privremeno upućivanje, i sa predsjednikom suda u kojem sudija redovno vrši dužnost sudije.

Član 53.
Privremeno upućivanje tužilaca

Privremeno upućivanje tužilaca uređuje se u skladu sa odredbama Zakona o tužiocima koji se primjenjuje na tužilaštvo o kojem je riječ.

POGLAVLJE VI – DISCIPLINSKA ODGOVORNOST SUDIJA I TUŽILACA

Član 54.
Opće odredbe o disciplinskoj odgovornosti za disciplinske prekršaje

Sudija, tužilac, dodatni sudija ili sudija-porotnik, uključujući i predsjednike sudova,glavne tužioce i njihove zamjenike, disciplinski su odgovorni za zakonom propisane disciplinske prekršaje koje su učinili s umišljajem ili iz nehata.

Član 55.
Nadležnost za vođenje disciplinskih postupaka

Vijeće preko svojih disciplinskih organa vrši svoje ovlasti u disciplinskom postupku.

Član 56.
Disciplinski prekršaji sudija

Disciplinski prekršaji sudija su:

  1. povreda načela nepristrasnosti;
    2. postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom obavljanja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa stranke;
    3. očigledno kršenje obaveze ispravnog postupanja prema strankama u postupku, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, ili drugim osobama;
    4. odavanje povjerljivih informacija koje proizilaze iz vršenja dužnost sudije;
    5. prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno utjecanje na odluke ili postupke sudije, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog uticaja;
    6. korištenje dužnosti sudije kako bi se pribavile neopravdane koristi za sebe ili druge osobe;
    7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;
    8. nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti;
    9. donošenje odluka kojim se očigledno krši zakon ili uporno i neopravdano kršenje pravila postupka;
    10. neopravdano kašnjenje u izradi odluka ili u drugim radnjama u vezi s obavljanjem dužnosti sudije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje dužnosti sudija;
    11. upuštanje u neprimjerene kontakte sa strankom u postupku ili njenim zastupnikom;
    12. omogućavanje vršenja dužnosti sudije osobama koje na to nisu zakonom ovlaštene;
    13. miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti; 14. osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela, ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti sudije;
    15. davanje bilo kakvih komentara, dok se predmet ne riješi na sudu, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju, ili nepoduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se osiguralo da se njemu podređeni uposlenici suda također suzdrže od davanja komentara;
    16. upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima sudije;
    17. propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća;
    18. propuštanje da odgovori na upit u vezi s nekom disciplinskom stvari, osim ukoliko je do propusta došlo iz opravdanih razloga;
    19. namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća;
    20. neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obaveza;
    21. ako ne postupi u skladu s odlukom o njegovom privremenom upućivanju u drugi sud;
    22. ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije; ili
    23. bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva.

Član 57.
Disciplinski prekršaji tužilaca

Disciplinske prekršaje tužilaca čine:

  1. povreda načela nepristrasnosti;
    2. postupanje s pristrasnošću i predrasudama tokom obavljanja službenih dužnosti zbog rase, boje, spola, vjerske pripadnosti, etničkog porijekla, nacionalne pripadnosti, seksualne opredijeljenosti ili društvenog i ekonomskog statusa stranke;
    3. očigledno kršenje obaveze ispravnog postupanja prema sudiji u postupku, strankama, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima, ili drugim osobama;
    4. odavanje povjerljivih informacija koje proizilaze iz vršenja dužnosti tužioca;
    5. prihvatanje poklona ili nagrada čija je namjena neprimjereno utjecanje na odluke i postupke tužilaca, uključujući i slučajeve kada poklon ili nagrada samo odaju utisak neprimjerenog utjecaja;
    6. korištenje funkcije tužioca kako bi se pribavile neopravdane koristi za sebe ili druge osobe;
    7. propuštanje da traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa;
    8. nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti;
    9. neopravdano kašnjenje u provođenju radnji u vezi s vršenjem dužnosti tužioca ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje dužnosti tužioca;
    10. upuštanje u neprimjerene kontakte sa sudijom ili strankama u postupku;
    11. omogućavanje vršenja dužnosti tužioca osobama koje na to nisu zakonom ovlaštene;
    12. miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti;
    13. osuda na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela, ili ako je proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje dužnosti tužioca; 14. davanje bilo kakvih komentara, dok se predmet ne riješi na sudu, za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju, ili nepoduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se osiguralo da se njemu podređeni uposlenici tužilaštva također suzdrže od davanja komentara;
    15. neizvršavanje uputstava nadređenog tužioca, osim ako bi izvršavanje takvog uputstva značilo kršenje zakona ili odredbi ovog člana;
    16. upuštanje u aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima tužioca;
    17. propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća;
    18. propuštanje da odgovori na upit u vezi s nekom disciplinskom stvari, osim ukoliko je do propusta došlo iz opravdanih razloga;
    19. namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća;
    20. neispunjavanje obaveze učestvovanja u oblicima obaveznog stručnog usavršavanja ili drugih zakonom propisanih obaveza;
    21. ako ne postupi u skladu s odlukom o njegovom privremenom upućivanju u drugo tužilaštvo;
    22. ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije; ili
    23. bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet tužilaštva.

Član 58.
Vrste disciplinskih mjera

(1) Vijeće može izreći jednu ili više slijedećih disciplinskih mjera :
(a) pismenu opomenu koja se javno ne objavljuje;
(b) javnu opomenu;
(c) smanjenje plaće za iznos do 50 posto, na period do jedne godine;
(d) privremeno ili trajno upućivanje u drugi sud ili tužilaštvo;
(e) premještanje s mjesta predsjednika suda na mjesto sudije, ili s mjesta glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca na mjesto tužioca;
(f) razrješenje od dužnosti.

(2) Kao posebnu mjeru, umjesto ili uz disciplinsku mjeru iz prethodnog stava, Vijeće može, ako nađe za shodno, odrediti da sudija ili tužilac učestvuje u programima rehabilitacije, savjetovanju ili stručnom usavršavanju.

(3) Sva prava i privilegije koje proističu iz radnog odnosa sudije, predsjednika suda, glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca odnosno tužioca koji je razriješen dužnosti na osnovu provedenog disciplinskog postupka, prestaju njegovim smjenjivanjem od strane Vijeća. Sudiji ili tužiocu koji je prema ovom članu razriješen dužnosti nije dozvoljeno da dalje vrši dužnost sudije ili tužioca.

Član 59.
Principi za određivanje mjera

(1) Kod izricanja disciplinskih mjera mora se rukovoditi principom proporcionalnosti.
Prije izricanja mjera za disciplinske prekršaje, disciplinske komisije uzimaju u obzir slijedeće činjenice:
(a) broj i težinu učinjenog disciplinskog prekršaja i njegove posljedice;
(b) stepen odgovornosti;
(c) okolnosti pod kojima je disciplinski prekršaj učinjen;
(d) dosadašnji rad i ponašanje učinioca prekršaja; i
(e) sve druge okolnosti koje mogu utjecati na odluku o težini i vrsti disciplinske mjere, uključujući stepen kajanja i/ili saradnje koju je sudija ili tužilac pokazao tokom disciplinskog postupka.

(2) Disciplinska mjera razrješenja od dužnosti određuje se samo u predmetima u kojim je utvrđen ozbiljan disciplinski prekršaj, a iz težine prekršaja je jasno da je prekršitelj nepodoban ili nedostojan da dalje vrši dužnost.

(3) Vijeće može uzeti u obzir svako prethodno privremeno udaljenje od vršenja dužnosti određeno tokom postupka o kojem je riječ, te u skladu s tim odlučiti da smanji mjeru ili može po vlastitoj volji odlučiti da je privremeno udaljenje samo po sebi dovoljno kao mjera za utvrđeni disciplinski prekršaj ili prekršaje.

Član 60.
Vođenje disciplinskog postupka i žalbe

(1) Disciplinski postupak vode:
a) Prvostepena disciplinska komisija i
b) Drugostepena disciplinska komisija

(2) Prvostepena i Drugostepena disciplinska komisija su nezavisne i u potpunosti nadležne za rješavanje disciplinskih stvari. Član komisije koji je učestvovao u rješavanju nekog predmeta u Prvostepenoj komisiji ne može postupati u istoj stvari u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji.

(3) Prvostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana, od kojih su barem dva članovi Vijeća, u prvom stepenu utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče mjere.

(4) Drugostepena disciplinska komisija sastavljena od tri člana Vijeća odlučuje o žalbama na odluke Prvostepene disciplinske komisije. Drugostepena disciplinska komisija može potvrditi, ukinuti ili preinačiti odluku ili disciplinske mjere koje je izrekla Prvostepena disciplinska komisija.

(5) U disciplinskim postupcima koji se vode protiv sudija, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti sudije. U disciplinskim postupcima koji se vode protiv tužilaca, većina članova komisije će, i u prvom i u drugom stepenu, biti tužioci.

(6) Protiv odluke Drugostepene disciplinske komisije o izricanju disciplinske mjere može se uložiti žalba Vijeću kao cjelini. Ako Vijeće ne potvrdi mjeru razrješenja, Vijeće može izreći drugu mjeru predviđenu ovim zakonom. Članovi Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije imaju pravo da učestvuju, osim ako se njihovo izuzeće traži iz razloga drugačijeg od razloga njihovog ranijeg učešća u donošenju odluke o istoj stvari.

(7) Sudija ili tužilac koji je razriješen dužnosti odlukom Vijeća može uložiti žalbu Sudu Bosne i Hercegovine jedino na osnovu jednog ili oba dolje navedena razloga:
a) da je Vijeće, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, učinilo materijalnu povredu pravila postupka predviđenih ovim zakonom;
b) da je Vijeće, prilikom vođenja disciplinskog postupka nakon kojeg je uslijedila odluka o mjeri razrješenja dužnosti, pogrešno primijenilo zakon.

(8) Sud Bosne i Hercegovine mora primiti žalbu iz stava 7. ovog člana u roku od tri (3) sedmice od dana kad je sudija ili tužilac primio odluku Vijeća. Sud Bosne i Hercegovine u skraćenom postupku odbacuje žalbe uložene nakon tog roka.

Član 61.
Imenovanje i mandat članova disciplinskih komisija

(1) Predsjednik Vijeća imenuje članove Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije u skladu s odredbama člana 60. ovog zakona.

(2) Mandat članova traje dvije godine pod uvjetom da se završe započeti disciplinski postupci. Članovi disciplinske komisije imaju pravo na ponovno imenovanje.

Član 62.
Disciplinski organi i disciplinski postupak

(1) Svojim Poslovnikom o radu Vijeće uređuje osnivanje i rad disciplinskih organa, kao i provođenje disciplinskog postupka u skladu sa ovim zakonom.

(2) Poslovnikom o radu se može predvidjeti skraćeni postupak, pod uvjetom da se poštuju prava stranaka utvrđena ovim zakonom.

Član 63.
Uručenje poziva

(1) Vijeće, uključujući i njegove disciplinske komisije, ovlašteno je da izdaje pozive
svjedocima ili pozive da se sudu predoče pismeni dokazi, čija se dostava vrši na način predviđen pravilima parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.

(2) Vijeće, uključujući i njegove disciplinske komisije, ovlašteno je da kazni namjerno neodazivanje pozivu, što se smatra nepoštivanjem Vijeća, na način predviđen pravilima parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.

(3) Svjedoci imaju pravo na naknadu troškova pod istim uvjetima predviđenim pravilima parničnog postupka koja se primjenjuju po mjesnoj nadležnosti.

Član 64.
Disciplinski tužilac

(1) Ured disciplinskog tužioca, Ured u okviru Vijeća, vrši dužnost tužioca u vezi sa
navodima koji se tiču povreda dužnosti sudije ili tužioca, u skladu sa ovim zakonom i Poslovnikom o radu Vijeća.

(2) Ured disciplinskog tužioca postupa po pritužbama ili na vlastitu inicijativu i
odgovoran je za procjenu pravne valjanosti pritužbi, istraživanje navoda protiv sudija ili tužilaca o povredi dužnosti, te za pokretanje disciplinskog postupka i zastupanje predmeta disciplinskih prekršaja pred disciplinskim komisijama Vijeća.

(3) Za glavnog disciplinskog tužioca Ureda disciplinskog tužioca, Vijeće imenuje osobu koja je sudija ili tužilac, ili koja ispunjava minimum uvjeta predviđenih ovim zakonom za imenovanje sudije ili tužioca, osobu visokih moralnih kvaliteta koja posjeduje potrebnu stručnost na polju prava. Mandat glavnog disciplinskog tužioca traje četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Pomoć u radu disciplinskog tužioca pružat će pravnici i istražitelji iz njegovog ureda. Glavni disciplinski tužilac može ovlastiti pravnike iz svog ureda da zastupaju predmete pred Vijećem i njegovim disciplinskim komisijama.

(4) U slučaju sukoba interesa ili u slučajevima u kojima bi se glavni tužilac morao izuzeti iz istrage ili postupanja u disciplinskoj stvari pred Vijećem ili njegovim disciplinskim komisijama, Vijeće angažuje pravnika izvan Ureda disciplinskog tužioca da obavi istragu i postupa u disciplinskoj stvari.

(5) Glavni tužilac Ureda disciplinskog tužioca imenuje se i smjenjuje odlukom Vijeća u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.

(6) Plaća glavnog disciplinskog tužioca Ureda disciplinskog tužioca jednaka je prosječnoj plaći tužilaca kantonalnog tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine i okružnog tužilaštva u Republici Srpskoj.

(7) Glavni disciplinski tužilac donosi sve administrativne i finansijske odluke Ureda
disciplinskog tužioca, a izvršava ih relevantni odjel Sekretarijata po nalogu glavnog disciplinskog tužioca.

Član 65.
Vođenje evidencije i izvještavanje Vijeća

(1) Ured disciplinskog tužioca vodi evidenciju o uloženim pritužbama i o poduzetim
radnjama u postupanju po pritužbama, istragama i disciplinskim predmetima.

(2) Vijeće ima pristup evidenciji. Ured disciplinskog tužioca je obavezan da Vijeću na zahtjev dostavi kopije pritužbi, izvještaja o istrazi ili drugih relevantnih dokumenata.

(3) Ured disciplinskog tužioca periodično u pismenoj formi izvještava Vijeće o svojim aktivnostima.

Član 66.
Ispitivanje navoda

(1) Ured disciplinskog tužioca može pokrenuti ispitivanje navoda o povredi dužnosti ili nesposobnosti sudije ili tužioca da vrši dužnost.

(2) Svi sudovi, tužilaštva i državni organi, kao i sudije, tužioci, dodatne sudije, sudije porotnici i uposlenici sudova ili tužilaštava dužni su postupati u skladu sa zahtjevima Ureda disciplinskog tužioca u pogledu davanja informacija, dokumenata ili drugog materijala u vezi sa ispitivanjem navoda.

(3) Ured disciplinskog tužioca može disciplinskoj komisiji podnijeti zahtjev da se
osobama ili organima na koje se ne odnosi odredba stava 2. ovog člana izda nalog za davanje informacija, dokumenata ili drugog materijala u vezi s ispitivanjem navoda.

(4) U slučaju da sudija ili tužilac odbije da dostavi informacije, dokumente ili drugi
materijal u skladu sa zahtjevom Ureda disciplinskog tužioca, Ured može zatražiti od disciplinske komisije da izda nalog kojim će prinuditi tog sudiju ili tužioca da dostavi tražene informacije, dokumente ili drugi materijal.

Član 67.
Pokretanje disciplinskog postupka i podnošenje tužbe

(1) Ured disciplinskog tužioca pokreće disciplinski postupak pred Prvostepenom disciplinskom komisijom podnošenjem tužbe, ako smatra da je sudija ili tužilac učinio povredu dužnosti.

(2) Tužba sadrži navodne disciplinske prekršaje i mora ispunjavati uvjete predviđene Poslovnikom koji uređuje disciplinski postupak.

Član 68.
Prava stranaka tokom disciplinskog postupka

Disciplinski postupak se vodi na pravičan i transparentan način. U toku trajanja disciplinskog postupka, sudija ili tužilac protiv kojeg se vodi postupak ima slijedeća prava koja moraju biti garantovana Poslovnikom o disciplinskom postupku, a koja donosi Vijeće:

(a) pravo da na propisan način bude upoznat sa navodima o disciplinskom prekršaju i dokazima koji ukazuju na te navode, kao i pravo da odgovor da u pismenoj formi ili usmeno na zapisnik;
(b) pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnom i nepristrasnom, zakonom ustanovljenom komisijom. Mediji i javnost mogu biti isključeni tokom cijele rasprave ili tokom dijela rasprave u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka ili kada je po mišljenju komisije to potrebno u posebnim okolnostima gdje bi prisustvovanje javnosti bilo na štetu interesa pravde;
(c) pravo da ne daje odgovor na pitanja koja bi ga mogla izložiti krivičnom gonjenju i pravo da prisustvuje na svakoj raspravi, te da se brani od optužbi uz pomoć branioca po svom izboru;
(d) pravo da odluke budu javno objavljene i/ili na neki način dostupne javnosti; i (e) pravo da izjavi žalbu na po njega negativnu odluku.

Član 69.
Sporazum o zajedničkoj saglasnosti

(1) Ured disciplinskog tužioca i osoba protiv koje je podnesena tužba kao i njegov
pravni zastupnik mogu se, ako je to moguće, bilo kada dobrovoljno nagoditi o navodnim disciplinskim prekršajima za koje je sudija ili tužilac optužen. Stranke se mogu složiti koje će disciplinske prekršaje sudija ili tužilac priznati i koja će se disciplinska mjera izreći. Stranke podnose Sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti (u daljem tekstu: “Sporazum”) koji sadrži disciplinske prekršaje koje sudija ili tužilac priznaje.

(2) Sporazum se sastavlja u pismenoj formi, i nakon što je potpisan od stranaka,
dostavlja se Vijeću. Sporazum sadržava:
(a) Izjavu o činjenicama na okolnosti vezane za prekršaje koje sudija ili tužilac priznaje;
(b) Zajedničku izjavu o mjeri, ukoliko će se ona izreći.

(3) Sporazum se dostavlja predsjedniku Vijeća, koji imenuje disciplinsku komisiju za razmatranje Sporazuma. Komisija prihvata ili odbija Sporazum većinom glasova. Ako odluči da odbije Sporazum, Komisija će obrazložiti razloge tog odbijanja u pismenoj formi.

(4) Ako Komisija prihvati Sporazum, postupat će se kao da je Komisija nakon vođenja disciplinskog postupka utvrdila da je učinjen disciplinski prekršaj, s tim da nakon što Komisija prihvati Sporazum nema prava žalbe.

(5) Ukoliko Komisija odbije Sporazum, činjenica da su stranke pokušale pregovaranjem doći do sporazuma o disciplinskom prekršaju kao i bilo koje priznanje učinjeno od stranke pred Komisijom tokom rasprave o postizanju Sporazuma, ne može se upotrijebiti od bilo koje stranke u ponovnom disciplinskom postupku ili protiv nje.

(6) U slučaju da Komisija odbije Sporazum, Ured disciplinskog tužioca može pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili tužioca koji su navedeni u Sporazumu u roku od 90 (devedeset) dana od datuma odbijanja Sporazuma.

(7) Svi sporazumi o zajedničkoj saglasnosti sadrže izjavu, koju potpisuje sudija ili tužilac o kojem se radi, da mu je poznato da Sporazum o zajedničkoj saglasnosti treba odobriti Prvostepena disciplinska komisija i da Komisija, prema vlastitoj ocjeni, može odbiti takav sporazum.

Član 70.
Povjerljivost

(1) Svi postupci ili radnje koje se odnose na navode o povredi dužnosti ili nesposobnosti za vršenje dužnosti, a koje su poduzete prije nego što Ured disciplinskog tužioca podnese zvaničnu tužbu, povjerljive su prirode, osim ako se sudija ili tužilac na kojeg se navodi odnose u pismenoj formi ne odrekne prava na povjerljivost.

(2) Ukoliko javnost prije podnošenja zvanične tužbe sazna za istragu o mogućoj povredi dužnosti ili nesposobnosti za vršenje dužnosti, Ured disciplinskog tužioca može dati izjavu kako bi potvrdio da je istraga u toku, pojasnio procesne aspekte disciplinskog postupka, objasnio prava sudija i tužilaca na pravičnu raspravu uz poštivanje pretpostavke nevinosti, ili naveo kako sudija ili tužilac negira navode, ili ispravio pogrešne informacije kojim javnost raspolaže.

Član 71.
Tajnost i imunitet

(1) Pritužba ili dopis koji zaprimi Ured disciplinskog tužioca u kojem se navode povrede dužnosti od strane sudija ili tužilaca, kao i informacije prikupljene tokom istrage predstavljaju tajnu, izuzev za Vijeće, ponjegovom zahtjevu

(2) Osoblje Vijeća i Ureda disciplinskog tužioca i međunarodni stručnjaci koji su potpisali ugovor s Vijećem ili su ustupljeni od strane stranih vlada neće biti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu tokom vršenja svojih službenih dužnosti.

Član 72.
Zastarjevanje pokretanja disciplinskog postupka

(1) Disciplinski postupak se ne može pokrenuti protiv sudije ili tužioca po isteku više od pet (5) godina od dana na koji je navodni prekršaj učinjen, ili u slučaju krivične stvari, po isteku više od dvije (2) godine od dana kada je sud donio konačnu i obavezujuću odluku u krivičnom postupku. Zastarjevanje iz ovog stava se ne primjenjuje na navodne prekršaje iz člana 56. tačka 19. ili člana 57. tačka 19. ovog zakona.

(2) Vijeće ne može pokrenuti disciplinski postupak protiv sudije ili tužioca po isteku više od dvije (2) godine od dana kada je Vijeće zaprimilo prvu pritužbu ili informaciju o navodnom prekršaju.

Član 73.
Zastarjevanje vođenja disciplinskog postupka

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od godinu dana od dana podnošenja zvanične tužbe disciplinskoj komisiji, osim ukoliko se utvrdi razlog koji produženje ovog roka čini opravdanim.

Član 74.
Vođenje evidencije i objavljivanje konačnih disciplinskih odluka

(1) Vijeće vodi evidenciju o svim izrečenim disciplinskim mjerama.

(2) Disciplinska mjera razrješenja od dužnosti objavljuje se u “Službenom glasniku BiH”.

Član 75.
Nesposobnost sudije ili tužioca za vršenje dužnosti

(1) Ured disciplinskog tužioca istražuje i zastupa pred Vijećem predmete koji se odnose na fizičku, emocionalnu, mentalnu ili drugu nesposobnost sudije ili tužioca koja zahtijeva trajno ili privremeno udaljavanje sudije ili tužioca od vršenja dužnosti ili prestanak mandata.

(2) Ured disciplinskog tužioca u istrazi i prikupljanju informacija u vezi sa nesposobnošću sudije ili tužioca da vrši dužnost ima sva prava i ovlaštenja prema odredbama ovog poglavlja.

(3) Pored mjera iz stava 1. ovog člana, Vijeće ima široka ovlaštenja u pogledu provođenja i drugih mjera. Ako je sudija ili tužilac oslobođen vršenja dužnosti, Vijeće može vratiti sudiju i tužioca na dužnost nakon što se utvrdi da sudija ili tužilac više nije nesposoban za vršenje dužnosti.

(4) Sudija ili tužilac zadržava sva prava na penziju, naknadu za invalidnost ili druge naknade propisane zakonom u slučaju da bude oslobođen vršenja dužnosti ili da mu mandat prestane.

POGLAVLJE VII – PRIVREMENO UDALJENJE SUDIJA ILI TUŽILACA OD VRŠENJA DUŽNOSTI DO OKONČANJA KRIVIČNOG POSTUPKA, DISCIPLINSKOG POSTUPKA ILI POSTUPKA RAZRJEŠENJA

Član 76.
Obavezno privremeno udaljenje od vršenja dužnosti

(1) Sudija ili tužilac koji se nalazi u pritvoru privremeno se udaljuje od vršenja dužnosti sudije ili tužioca. Takvo udaljenje traje dok se osoba nalazi u pritvoru.
(2) Vijeće može produžiti udaljenje od vršenja dužnosti iz člana 77. ovog zakona ako  je sudija ili tužilac pušten iz pritvora.

Član 77.
Diskreciono privremeno udaljenje od vršenja dužnosti

Sudija ili tužilac mogu biti privremeno udaljeni od vršenja dužnosti:

(a) ako je protiv sudije ili tužioca pokrenuta istraga u krivičnom postupku;
(b) ako je protiv njega nadležni tužilac podigao optužnicu za krivično djelo;
(c) ako je protiv njega pokrenut postupak razrješenja;
(d) ako je pokrenut disciplinski postupak za disciplinski prekršaj, a Vijeće utvrdi da se disciplinska odgovornost ne može na pravi način utvrditi, a da se sudija
ili tužilac privremeno ne udalji od vršenja dužnosti tokom postupka; ili
(e) ako je vršenje službenih dužnosti otežano zbog njegovog mentalnog, emocionalnog ili fizičkog stanja.

Član 78.
Pokretanje postupka privremenog udaljenja od vršenja dužnosti

(1) Prvostepena disciplinska komisija Vijeća može privremeno udaljiti sudiju ili tužioca po službenoj dužnosti, na zahtjev Ureda disciplinskog tužioca ili na zahtjev predsjednika suda ili glavnog tužioca koji je nadređen tom sudiji ili tužiocu.
(2) Po saznanju o okolnostima iz člana 76. i 77. ovog zakona, predsjednik suda, odnosno glavni tužilac takvu informaciju odmah dostavlja Vijeću.

Član 79.
Odluke o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti i žalbe

(1) Odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti u skladu sa odredbama čl. 76. i 77. ovog zakona donosi Prvostepena disciplinska komisija Vijeća.

(2) Žalba na odluku o privremenom udaljenju od vršenja dužnosti podnosi se Drugostepenoj disciplinskoj komisiji Vijeća. Žalba ne odlaže izvršenje odluke iz stava (1) ovog člana.10

(3) Odluka Drugostepene disciplinske komisije može se pobijati podnošenjem tužbe Sudu Bosne i Hercegovine.

Član 80.
Ograničenje trajanja privremenog udaljenja od vršenja dužnosti

(1) Sudija ili tužilac može se privremeno udaljiti od vršenja dužnosti najduže do dana okončanja disciplinskog postupka na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom udaljenju.

(2) Prvostepena disciplinska komisija može, po vlastitoj ocjeni, ponovo razmotriti odluku o privremenom udaljenju sudije ili tužioca od vršenja dužnosti donesenu prema članu 77. ovog zakona te je preinačiti, poništiti ili potvrditi.

Član 81.
Obustavljanje isplate plaće i drugih naknada

(1) Ako je prvostepeni sud proglasio sudiju ili tužioca krivim za krivično djelo,
Prvostepena disciplinska komisija može narediti da se obustavi isplata plaće i drugih naknada sudiji ili tužiocu do donošenja odluke drugostepenog suda po žalbi.

(2) Ako se u žalbenom postupku žalba usvoji, sudija ili tužilac ima pravo na isplatu bez odlaganja svih plaća i naknada čije su isplate obustavljene u skladu sa stavom 1. ovog člana.

POGLAVLJE VIII – NESPOJIVOST DUŽNOSTI SUDIJE I TUŽIOCA SA DRUGIM DUŽNOSTIMA I IMUNITET

Član 82.
Opća zabrana vršenja nespojivih dužnosti

(1) Sudija ili tužilac ne smije obavljati bilo kakvu dužnost koja je nespojiva s njegovom dužnosti ili dužnost za koju se može smatrati da ometa ispravno i nepristrasno vršenje dužnosti sudije ili tužioca, ili koja može imati negativan utjecaj na nezavisnost ili ugled sudijske ili tužilačke dužnosti, dovesti u sumnju njegovu sposobnost da postupa nepristrasno ili štetiti ugledu sudijske ili tužilačke dužnosti.

(2) Sudija ili tužilac ne smije biti član niti obavljati bilo kakvu dužnost u organima
političkih partija, odnosno udruženjima ili fondacijama povezanim s političkim partijama i uzdržavat će se od sudjelovanja u aktivnostima političkih partija koje imaju javni karakter.

(3) Sudija ili tužilac ne smije biti član bilo kakve organizacije koja vrši diskriminaciju na osnovu rase, boje, spola, spolne opredijeljenosti, vjerske pripadnosti ili etničkog porijekla ili nacionalne pripadnosti niti smije ugovoriti korištenje objekata koji pripadaju takvim organizacijama, i mora istupiti iz takvih organizacija odmah nakon što sazna za takvo njihovo postupanje.

Član 83.
Zabrana vršenja javnih dužnosti, dužnosti iz pravne oblasti i drugih dužnosti

(1) Sudija ili tužilac ne smije vršiti bilo kakvu drugu javnu dužnost koja je nespojiva s vršenjem sudijske odnosno tužilačke dužnosti, osim ako zakonom nije drugačije propisano.

(2) Sudija ili tužilac ne smije biti advokat, notar niti obavljati druge poslove koji se
obavljaju uz naplatu, a koji su nespojivi s vršenjem dužnosti sudije ili tužioca, osim ako zakonom nije drugačije propisano. Izuzetno, sudija ili tužilac mogu biti uključeni u akademske, nastavne ili slične aktivnosti u svrhu educiranja javnosti i mogu biti za njih nagrađeni.

(3) Sudija ili tužilac ne smije biti član upravnog ili nadzornog odbora javnih ili privatnih preduzeća, ili drugih pravnih osoba.

(4) Sudija ili tužilac ne smije obavljati bilo kakve druge dužnosti koje mogu ometati vršenje dužnosti sudije ili tužioca.

Član 84.
Upućivanje na Vijeće

Ako predsjednik suda ili glavni tužilac smatra da sudija ili tužilac obavlja aktivnosti
koje su zabranjene čl. 82. i 83. ovog zakona, sudija ili tužilac se obavještavaju o tome, a predsjednik suda ili glavni tužilac upućuje predmet Vijeću koje o tome donosi obavezujuću odluku. Postupak se uređuje Poslovnikom o radu Vijeća.

Član 85.
Mišljenje o aktivnostima sudije ili tužioca

Sudija ili tužilac može od Vijeća tražiti mišljenje o tome da li su njegove aktivnosti spojive sa njegovom dužnosti i odredbama ovog zakona. Takav zahtjev treba da sadrži detalje o aktivnostima o kojima je riječ. Vijeće odgovara na zahtjev u pismenoj formi u razumnom roku nakon primitka takvog zahtjeva. Odgovor Vijeća dostavljen u skladu sa odredbama ovog stava je obavezujući.

Član 86.
Izvještavanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o aktivnostima

Sudije i tužioci dostavljaju Vijeću godišnji finansijski izvještaj u kojem navode,između ostalog, aktivnosti koje su obavili izvan svoje dužnosti sudije odnosno tužioca uključujući iznose koje su naplatili. Finansijski izvještaj uključuje informacije o bračnom drugu i djeci s kojom žive u istom domaćinstvu, a koji posjeduju dionice ili učestvuju u rukovođenju privatnim ili javnim preduzećima i udruženjima, uključujući političke partije. Vijeće šalje obrasce za finansijske izvještaje, a može tražiti i dodatne informacije.

Član 87.
Imunitet sudija i tužilaca

(1) Sudija ili tužilac ne može biti krivično gonjen, uhapšen ili zadržan u pritvoru niti može odgovarati u građanskom postupku za mišljenja koja daje ili za odluke koje donese u okviru svojih službenih dužnosti.

(2) Posjedovanje imuniteta neće spriječiti ili odgoditi istragu u krivičnom ili građanskom postupku koja se o nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv sudije ili tužioca.

POGLAVLJE IX – PRESTANAK VRŠENJA DUŽNOSTI

Član 88.
Prestanak mandata za vršenje dužnosti

(1) Mandat sudije ili tužioca prestaje:
a) za sudije i tužioce kada navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju;
b) za predsjednika suda nakon isteka perioda na koji je imenovan;
c) za glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca kada navrše starosnu dob za obavezan odlazak u penziju ili nakon isteka perioda na koji su imenovani;
d) u slučaju podnošenja ostavke;
e) u slučaju njegovog razrješenja od strane Vijeća kao rezultat disciplinskog postupka;
f) ako se dokaže na osnovu medicinske dokumentacije da je trajno izgubio radnu
sposobnost za vršenje dužnosti sudije ili tužioca.

(2) Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca može podnijeti ostavku na svoju dužnost i nastaviti vršiti dužnost sudije odnosno tužioca do odluke Vijeća o ostavci odnosno do isteka dana kada ostavka treba da stupi na snagu.

(3) U slučaju prestanka mandata predsjednika suda, glavnog tužioca ili zamjenika glavnog tužioca, on bez obzira na to nastavlja vršiti dužnost sudije ili tužioca u istom sudu ili tužilaštvu.

(4) Kada sudija ili tužilac navrši starosnu dob za obavezan odlazak u penziju, njegov mandat automatski prestaje. U slučaju podnošenja ostavke, sudija ili tužilac Vijeću podnosi ostavku u pismenoj formi uz naznaku datuma ostavke. Mandat sudije ili tužioca prema tački
(d) stava 1. ovog člana ističe na dan kada Vijeće primi njegovu pismenu ostavku ili na dan kada ostavka treba da stupi na snagu, koje god od navedenog nastupi kasnije. Mandat sudije ili tužioca iz tačke (e) i (f) ističe na dan koji utvrdi Vijeće.
(5) Ako predsjednik suda ili glavni tužilac unaprijed zna da će doći do prestanka mandata sudije ili tužioca koji je pod njegovim nadzorom, predsjednik suda ili glavni tužilac bez odlaganja o tome obavještava Vijeće kako bi se započeo novi postupak imenovanja na buduće upražnjeno mjesto.

Član 89.
Privremeni produžetak mandata

Predsjednik suda, glavni tužilac ili zamjenik glavnog tužioca čiji je mandat na dužnost na koju je imenovan istekao nastavit će obavljati dužnost, sa svim pravima i obavezama koje ona nosi, dok se ne imenuje novi predsjednik ili glavni tužilac.

Član 90.
Starosna dob za obavezan odlazak u penziju

Starosna dob za obavezan odlazak u penziju za sudije i tužioce imenovane od strane Vijeća je navršenih sedamdeset (70) godina života.

POGLAVLJE X – ZAVRŠNE ODREDBE

Član 91.
Ukidanje svih dosadašnjih vijeća i prijelaznih aranžmana

(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona ukidaju se Visoka sudska i tužilačka vijeća ustanovljena Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama (“Službeni glasnik BiH” br. 15/02, 26/02 i 35/02), Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 31/02 i 55/02) i Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Federacije Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama (“Službene novine Federacije BiH” br. 22/02, 41/02, 42/02 i 19/03).

(2) Vijeće je pravni sljednik bivših Visokih sudskih i tužilačkih vijeća iz stava 1. ovog člana.

(3) Osoblje izabrano u skladu sa članom 3. Odluke Visokog predstavnika br. 167/03 od 20.11.2003. godine prelazi u Sekretarijat i Ured disciplinskog tužioca Vijeća.

(4) U roku od tri (3) mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, Agencija za državnu službu će izvršiti reviziju da bi se utvrdilo da li početno osoblje koje je preuzeto i broji maksimalno trideset (30) uposlenika ispunjava opće uvjete iz člana 22. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Svi uposlenici koje Vijeće ne zaposli u skladu sa stavom 3. ovog člana, bit će zaposleni u potpunosti u skladu sa Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.

(5) Imovina, finansijske obaveze, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili vlasništvo dosadašnjih vijeća iz stava 1. ovog člana, ustupaju se Vijeću.

(6) Imovina, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili imovina u posjedu Nezavisne pravosudne komisije mogu biti ustupljeni Vijeću, u skladu sa sporazumom između Vijeća, Nezavisne pravosudne komisije i vlasnika imovine. Imovina, oprema, materijalna i nematerijalna sredstva, spisi i drugi dokumenti ili imovina ustupljena na ovaj način ne podliježe plaćanju carine, poreza ili dažbina.

(7) Međunarodni stručnjaci mogu biti dodijeljeni Vijeću. Privilegije i imuniteti u vezi sa diplomatskim statusom međunarodnih stručnjaka regulišu se sporazumom između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vijeća.

(8) Međunarodni stručnjaci koji potpišu ugovor sa Vijećem ili su ustupljeni od stranih vlada, a čija se plaća i naknade isplaćuju iz sredstava dobijenih od međunarodnih donatora izuzimaju se od plaćanja poreza na prihod ili bilo kog drugog poreza ili doprinosa na plaću i naknade koji se ubire u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.

Član 91a.
Dosadašnji mandati direktora, zamjenika direktora i potpredsjednikâ

(1) Mandat direktora i zamjenika direktora Sekretarijata predviđen u ovom Zakonu smatra se započetim danom preuzimanja dužnosti direktora odnosno zamjenika direktora.
(2) Potpredsjednici Vijeća preuzimaju svoje redovne radne dužnosti u Vijeću najkasnije do 1. januara 2008.godine.

Član 92.
Prestanak važenja dosadašnjih zakona

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, sa izmjenama i dopunama i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Federacije Bosne i Hercegovine, sa izmjenama i dopunama.

Član 93.
Usklađivanje zakona

Zakoni ili zakonske odredbe sadržane u zakonima koji su na snazi u Republici Srpskoj, Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine moraju se uskladiti s ovim zakonom, a one odredbe koje nisu u skladu s ovim zakonom prestaju da važe.

Član 94.
Sudovi za prekršaje

(1) Vijeće će, u skladu s Poglavljem V ovog zakona, početi proces imenovanja sudija u sudove u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, koji će, prema entitetskim zakonima o sudovima, biti nadležni da odlučuju o prekršajima. Takva imenovanja će se izvršiti na dan koji odredi Vijeće, ali ne prije 1. januara 2006. godine.
(2) Izuzetno od odredbe člana 28. stav (1) ovog zakona, kandidati koji su položili
pravosudni ispit moći će konkurirati za takva imenovanja iako nemaju tri godine iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita.
(3) Sudija koji bude imenovan da odlučuje o prekršajima u prvom stepenu, a koji nema trogodišnje iskustvo poslije položenog pravosudnog ispita, neće moći odlučivati u drugim predmetima prije sticanja takvog iskustva.
(4) Ako su svi ostali uvjeti jednaki, Vijeće će dati prednost onim kandidatima koji imaju dokazano specijalizirano znanje u oblasti prekršaja.
(5) Svim sudijama koji trenutno obavljaju dužnost u kantonalnim ili općinskim sudovima za prekršaje u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sudovima za prekršaje u Republici Srpskoj, a ne bude ih izabralo Vijeće u skladu sa stavom (1) ovog člana, prestat će mandat za obavljanje sudijske dužnosti. Vijeće će utvrditi prestanak mandata tim sudijama s 1. januarom 2006. godine, ili kasnije, ako Vijeće tako odredi.
(6) Sudija kantonalnog ili općinskog suda za prekršaje u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno sudija suda za prekršaje u Republici Srpskoj, čiji mandat prestane u skladu sa stavom
(5) ovog člana, imat će pravo da prima plaću u iznosu koji je jednak njegovoj posljednjoj plaći, kao i druge naknade, uključujući zdravstveno i penzijsko osiguranje, u periodu od šest mjeseci nakon prestanka mandata. Ove plaće i naknade osigurat će organ vlasti koji je odgovoran za finansiranje poslovanja odgovarajućeg suda. Neizbor sudije neće sprečavati pojedinca da kasnije bude imenovan na sudijske i tužilačke pozicije.
(7) Primanje naknada prema stavu (6) ovog člana bit će ukinuto u slučaju da pojedinac, za vrijeme primanja naknade, ispuni uvjete i ostvari pravo na obaveznu starosnu penziju sudije i ostale naknade predviđene zakonom.

Član 95.

Objavljivanje i stupanje na snagu

Ovaj zakon će biti objavljen u „Službenom glasniku BiH“ i stupa na snagu danom objavljivanja.

3.jula 2007. godine.