HISTORIJAT

OSNIVANJE SUDOVA REPUBLIKE SRPSKE

Sudsku vlast u Republici Srpskoj vrše sudovi koji su samostalni i nezavisni u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.

Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti i zabranjen je svaki oblik uticaja na donošenje sudskih odluka. Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno i odluke donose u razumnom roku. Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odlučivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni.

Svako u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini dužan je da poštuje pravosnažnu i izvršnu sudsku odluku.

Sudovi se osnivaju i ukidaju zakonom.

Sudovi štite prava i slobode zagarantovane Ustavom Bosne i Hercegovine,  Ustavom Republike Srpske i zakonom, te obezbjeđuju ustavnost i zakonitost i  osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom.

Sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanim Ustavom i zakonom.  Odluke sudova Republike Srpske su obavezujuće i izvršne na teritoriji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Rad sudova je javan, ukoliko nije drugačije određeno zakonom. Javnost rada suda obezbjeđuje se javnim raspravljanjem pred sudovima, objavljivanjem sastava suda, davanjem obavještenja javnosti u toku sudskog postupka, pod uslovima predviđenim zakonom.  Javnost rada se ostvaruje i objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od interesa za javnost, uz prethodno uklanjanje ličnih podataka.  Pravilnik o objavljivanju sudskih odluka donosi Ministarstvo pravde.

Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijećima sudija, odnosno vijećima sudija i sudija porotnika. Sastav vijeća određuje se posebnim zakonima.

Službeni jezici koji se koriste u sudovima su jezik srpskog, jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda, a službena pisma su ćirilica i latinica. Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se služi sudija u postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijeća, s tim da će se stranci na njen zahtjev obezbijediti prevod na ročištu ili prevod odluke suda na jezik kojim se stranka služi u postupku, i to: u krivičnom postupku – na trošak suda, a u svim ostalim postupcima – na trošak stranke. Stranke mogu pismena da upućuju sudu na bilo kojem od službenih jezika.

Sudije imaju službene legitimacije, koje izdaje Ministarstvo pravde Republike Srpske . Pravilnik o izgledu i sadržaju službene legitimacije donosi ministar pravde Ministar će donijeti Pravilnik u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Sudije u toku suđenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu. Visoki sudski i tužilački savjet propisuje izgled sudske toge, a nabavku i raspodjelu obezbjeđuje Ministarstvo.

Sudije, stručni saradnici, viši stručni saradnici i radnici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, političku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme obavljanja službenih dužnosti.

Oznake vjerske, političke, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se isticati na sudskoj zgradi ili prostorijama suda.

Sudovi imaju pečat u skladu sa zakonom. Sudovi su dužni da međusobno sarađuju, kao i sa državnim organima i stranim sudovima. Sudovi u Bosni i Hercegovini pružaju međusobno pravnu pomoć u predmetima iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.  Državni organi i pravna lica koja vrše javna ovlaštenja dužni su da sudovima na njihov zahtjev blagovremeno dostave spise, isprave i druge podatke potrebne za vođenje sudskog postupka. Sudovi međunarodnu pravnu pomoć pružaju u skladu sa međunarodnim aktima ili po osnovu načela reciprociteta.

OSNOVNI SUD RS

OKRUŽNI SUD RS

OKRUŽNI PRIVREDNI SUD RS

VRHOVNI SUD RS

VIŠI PRIVREDNI SUD RS

USTAVNI SUD RS

ZAKON O SUDU RS

POŠALJITE PITANJE